NP “Tara” obeležio 40 godina postojanja

U Nacionalnom parku “Tara” održana je centralna proslava kojom je obeleženo 40 godina postojanja.

U istorijatu ovog parka navodi se da su istraživanja i zaštita prirode na Tari stara preko 150 godine, a sve je počelo prvim dolaskom Josifa Pančića i njegovih učenika. Tokom 1950. godine formirano je šest rezervata prirode, ali Tara tada nije ušla u izbor. Te godine su profesori Šumarskog fakulteta podneli inicijativu za formiranje Nacionalnog parka Tara, ali je odbijena uz obrazloženje da dokumentacija nije kompletna. Posle 21 godine formira se regionalni rezervat Zvezda, a NP “Tara” konačno je osnovan 13. jula 1981. godine. Proširen je 2015. godine i u tim granicama je danas. Pokriva površinu od 24.992 ha, od čega je 80 posto pod šumom.

Direktor NP “Tara” Dragić Karaklić kaže da su nakon 40 godina sačuvane sve temeljne vrednosti ove planine.

– Realizovani su brojni projekti i uspostavljena je saradnja sa svim relevantnim institucijama kako u zemlji tako i inostranstvu. Upravljanje zaštićenim područjima zahteva pronalaženje idealnog balansa između upravljača i korisnika prostora – rekao je Dragić Karaklić i dodao da će se nastaviti sa odgovornim upravljanjem ovog zaštićenog područja u borbi protiv svega što ugrožava vrednost ovog područja.

On je još rekao da se i dalje drže planskih dokumenata i zadatak službi NP “Tara” je da sačuvaju Taru, a zadatak službi je da kada izađu na teren evidentiraju nelegalne objekte koje dalje prosleđuju nadležnim inspekcijama. Poručio je da je Nacionalni park odgovornost svih nas.

Dragana Ostojić, načelnik odeljenja u Zavodu za zaštitu prirode Srbije, rekla je da Tara ispunjava evropske standarde zaštite.

– Poređenja radi, ako Tara pod prvim stepenom zaštite zauzima površinu od 13,30 posto, a evropski standard i kategorija je da tog prvog stepena zaštite ima 20 posto onda zamislite u kom je Tara rangu u odnosu na sva zaštićena prirodna dobra na teritoriji Srbije. Težak je i zahtevan posao raditi u zaštiti prirode jer to podrazumeva permanentni monitoring i nadgledanje stanja zaštite prirode, a posebno kada imate zaštićena prirodna dobra. U tom slučaju je obaveza svih, a naročito stručne ustanove kao što je Zavod za zaštitu prirode Srbije da isprati sve one aktivnosti i radove koji mogu da ugroze prirodne potencijale – rekla je Dragana Ostojić.

Prema podacima NP “Tara”, ovu planinsku lepoticu godišnje poseti između 200.000 i 250.000 posetilaca, dok je u doba korone boravilo i do pola miliona gostiju.

Na Tari je identifikovano preko 40 lišćarskih, lišćarsko-četinarskih i četinarskih fitocenoza, zatim 1.156 vrsta vaskularne flore što čini 1/3 ukupne flore Srbije. Posebnu vrednost i značaj ima Pančićeva omorika.

Područje Tare naseljava 59 vrsta sisara, oko 140 vrsta ptica, 12 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmizavaca i 19 vrsta riba. Ovde je nastanjena najveća populacije mrkog medveda u Srbiji, a od 2006. godine vrši se monitoring ove vrste. Najpoznatija vrsta, za koju se može reći da je simbol faune beskičmenjaka Tare je endemorelikt Pančićev skakavac.

Tom prilikom su uručene zahvalnice preduzećima, organizacijama, a među njima i Jovanu Memedoviću.

– Napravio sam preko 40 emisija o Tari i ovom kraju, što sam malo navukao zavisti i mržnje sa drugih krajeva Srbije, koji su rekli ima li šta drugo lepše i interesantnije sem te tvoje Bajine Bašte i Tare. Obično kažem ima vremena, nadoknadićemo to, ali malo su se promenile okolnosti, sada živim ovde, pa će ti iz drugih krajeva malo da sačekaju – rekao je Memedović.

Autor: LZS

 

Leave a Comment