Tara, mesto na kome svi traže mir i svako pronalazi nešto za sebe

U doba pandemije koronavirusa priroda i mir su sve traženiji. Za sretenjske praznike na Tari je bilo oko pet hiljada gostiju u nekoliko turističkih naselja.

Prostranstvo Tare, od kojega je oko 25.000 hektara pod zaštitom Nacionalnog parka – šume, kanjoni i reke, mnoštvo skrivenih kutaka nestvarne lepote – odavno su mesto na koje se rado ide. Korona je promenila turističke navike i onih sa drugačijim očekivanjima. Smeštaj na planini neki su potražili prvi put, pa su utisci i želje različiti.

Foto Aleksandar Bojić
Foto Aleksandar Bojić

Prostranstvo Tare, od kojega je oko 25.000 hektara pod zaštitom Nacionalnog parka – šume, kanjoni i reke, mnoštvo skrivenih kutaka nestvarne lepote – odavno su mesto na koje se rado ide. Korona je promenila turističke navike i onih sa drugačijim očekivanjima. Smeštaj na planini neki su potražili prvi put, pa su utisci i želje različiti.

Najčešći gosti su porodice i parovi koji otkrivaju prednosti mirnog odmora u prirodi.

– Gosti su Beograd, Novi Sad, imamo i gostiju iz Republike Srpske, tako da ove godine su izostavljeni stranci zbog situacije. Uglavnom su bili domaći gosti i gosti povratnici, nekih 40 do 50 odsto gostiju koji borave duži period kod nas – navodi Miroljub Popović iz Vojne ustanove „Tara“.

– Ima pravih zaljubljenika u Taru koji godinama unazad dolaze, ali već, na naše veliko zadovoljstvo, ima ljudi koji su otkrili Taru prošle godine sticajem okolnosti i eto za Novu godinu su ponovo došli i nadam se da će se taj trend nastaviti – nada se Nataša Mijailović iz garni hotela „Tara“.

U prirodi Tare svako pronalazi nešto za sebe, a pravo otkriće za mnoge su vidikovci. Banjska stena, s pogledom na jezero Perućac i kanjon Drine bila je najslikanije mesto prošle godine, ali nije jedino.

Vidikovac „Sokolarica“ smešten na stenama na gotovo hiljadu metara nadmorske visine, sa impresivnim pogledom na kanjon reke Rače, jedan je od onih koje turisti tek otkrivaju.

I to je tek deo tajne i lepote najšumovitije planine Srbije. Imperativ je ipak da se blago prirode sačuva od divlje gradnje, ali i posledica ljudskog boravka.

Izvor RTS, Slavica Jovanović

Leave a Comment