Priča o tajni dobre rakije. Rakija postaje piće džet-seta

Na 7. Međunarodnom festivalu prirode i kulturnog nasleđa u Užicu proglašeni su najbolji poljoprivredni proizvođači rakije i destilerije, a na gradskom trgu bilo je izloženo oko 40 štandova sa rakijama, proizvodima od voća i mesa, kao i ručnih radova.

Među 68 ocenjenih rakija za šampione u kategoriji destilerija proglašena je destilerija „Pure fruit“ iz Beograda, čija je proizvodnja u Đurđevu, a u kategoriji poljoprivrednih proizvođača najbolje je domaćinstvo Stojan Tasić – Tasa iz Aranđelovca.

Slobodan Pavlović, šef proizvodnje u destileriji „Pure fruit“, kaže da je tajna dobre rakije velika ljubav prema šljivi.

– Tajna dobre rakije je velika ljubav prema šljivi, velika posvećenost i pažnja prilikom same fermentacije i destilacije, dugotrajnog odležavanja u buradima, jednom rečju ljubav. Rakija danas generalno ide dobrim putem u odnosu na vino. Vinari su daleko ispred nas u Srbiji i trebaće desetak godina da rakija bude tamo gde da zaslužeuje – rekao je Pavlović.

Stojan Tasić – Tasa iz Aranđelovca kaže da na takmičinjima za najbolje rakije učestvuje od samog početka, a poizvodnjom 40 godina.

– Tada smo bili prvi među prvima. U Osečinu nisam otišao jer su me kritikovali što stalno uzimam prvo mesto. A evo sada i ovde. Rakiju je proizvodio moj otac u jednom kazanu „čučavac“, a ja danas imam voćnjak preko 3 ha i imaću preko 70 tona čačanke rodne. Berba treba da počne za dan, dva, i naravno uz jagnje i prase na ražnju – kaže Stojan i dodaje da ako neko hoće da mu rakija bude dobra, da ne stavlja šljive koje neće da se prodaju, kao i da sada čuva oko 30.000 litara.

Srpska rakija postaje sve popularnije piće u zemlji i u svetu. Naročite je od ostalih alkoholnih pića izdvaja aroma.

– Sve ide u pravcu barika, tako da smo prešli na barik kajsiju, dunju i, naravno, šljivu. U svetu su pre nas prepoznali šta znači barik, ali i sve ostalo. Najveća karakteristika je što se vodi računa u svim fazama, od voća do kvaliteta hrastovine za burad. Sve ostalo je marketing i zajedno radimo na popularizaciji rakije, a ovaj sajam je jedna retka prilika da se rakija populariše, jer drugog načina reklamiranja nema. Recimo u Škotskoj prepoznali su viski, u Kentakiju svi stanu uz brubone. Rakija je postala delikatasno piće, koje je teško napraviti da bude dobro. Malo potcenjeno, na sreću se vraćamo na velika vrata – kaže Mirko Gavrilović, menadžer prodaje u „Staroj sokolovoj rakiji“, RB „Globala“.

On kaže da što je šljiva sitnija, to je rakija bolje, a sve ostalo je na tehnologiji i kvalitetu svih procesa.

– U svetu se polako navikavaju na tako lepo piće sa toliko aroma, a broj aroma određuje kvalitet pića. Tako neka pića koja se prave od povrća ili žitarica kao što su viski, votka, tekila, dobace do 130 aroma i to je makismum, bez obzira na dalju tehnologiju. A rakija, koju ipseče bilo koji seljak, ili naša rakija, odmah posle pečenja može da se oseti aroma, njena lepota i može da se pogodi od kog je voća, tako da ima oko 700 aroma. Aroma u svetu određuje cenu. Šteta je napraviti lošu rakiju od tako dobre baze koju mi imamo (voać), ali i teže, nego od pirinča, kaktusa, šečerneu trske. Ono što je aromatičnije, iznad broja aroma, jeste konjak. Ozbiljan džet set nikada nije pio viski, već konjak, a sada piju i rakiju – objasnio je Gavrilović.

Vlasnik destilerije TIM iz Bajine Bašte, koji proizvode rakiju „Staru pesmu, Vladan Ilić kaže da je ove godine šljiva dobro rodila, ali i ostalo voće, osim maline.

– Kvalitet rakija se zantno popravi tako da je porasla potrošnja kao u zemlji, tako i u svetu. Naša zemlja može da postane kao Škotka koja ostvaruje velike prihode od viskija – rekao je Ilić, koji ima svoje voćnjake na površini preko 10 ha i veliki broj kooperanata širom Srbije.

Autor: LZS

Leave a Comment